Kompanija Apple objavila je da premješta proizvodnju većine iPhonea i drugih uređaja namijenjenih tržištu SAD-a iz Kine, koja je bila glavna meta carinskih mjera američkog predsjednika Donalda Trampa.
Većina iPhonea koji će se prodavati u SAD-u u narednim mjesecima bit će proizvedena u Indiji, dok će Vijetnam postati ključno središte za proizvodnju uređaja poput iPada i Apple Watcha, izjavio je izvršni direktor Applea Tim Kuk.
Ova odluka dolazi u vrijeme kada tehnološki gigant procjenjuje da bi američke carine mogle povećati njegove troškove za oko 830 miliona eura u tekućem tromjesečju, uprkos odluci administracije Donalda Trampa da izuzme ključne elektroničke uređaje od novih carina.
Administracija Donalda Trampa više puta je naglasila želju da Apple preseli proizvodnju u Sjedinjene Države.
Globalne promjene u trgovini
Appleove procjene stižu dok se kompanije širom svijeta prilagođavaju značajnim poremećajima u globalnoj trgovini, izazvanim trgovinskom politikom Vašingtona.
Tokom razgovora s investitorima u četvrtak, prilikom predstavljanja finansijskih rezultata, Tim Kuk je posebno istakao Appleova ulaganja u SAD. Razgovor je započeo podsjećanjem na plan kompanije da uloži 460 milijardi eura u više američkih saveznih država u naredne četiri godine.
Proizvodnja u Indiji i Vijetnamu
Tim Kuk je potvrdio da Apple preusmjerava svoj lanac opskrbe za proizvode namijenjene američkom tržištu iz Kine, pri čemu će Indija i Vijetnam biti glavni benefici.
– Očekujemo da će većina iPhonea prodanih u SAD-u imati Indiju kao zemlju podrijetla – rekao je Kuk. Istovremeno, Vijetnam će postati glavno središte proizvodnje „gotovo svih iPada, Macova, Apple Watcha i AirPodsa koji se prodaju u SAD-u“.
Dodao je da će Kina i dalje biti zemlja porijekla za većinu Appleovih proizvoda koji se prodaju izvan Sjedinjenih Država.
Dionice Applea ranije su značajno pale nakon što je američki predsjednik najavio uvođenje „recipročnih carina“ na uvezene proizvode u SAD, s ciljem podsticanja kompanija na domaću proizvodnju.
Međutim, administracija Donalda Trampa ubrzo je bila pod pritiskom da ublaži svoje planove. Nedugo nakon stupanja carina na snagu, objavljeno je da će određeni elektronički proizvodi, uključujući telefone i računala, biti izuzeti.
Otpornost usprkos neizvjesnosti
Trgovinski poremećaji zasad nisu utjecali na Appleovu prodaju. Kompanija je izvijestila da su prihodi u prva tri mjeseca ove godine porasli za 5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dostigavši 88,5 milijardi eura.
Amazon, još jedan tehnološki gigant čiji su rezultati pomno praćeni u kontekstu carina, također je izvijestio o snažnoj prodaji, uz rast od 8 posto u svom segmentu e-trgovine u Sjevernoj Americi.
Kompanija predviđa sličan rast i u narednim mjesecima.
– Naravno, nitko od nas ne zna gdje će se carine na kraju stabilizirati ili kada – rekao je šef Amazona Endi Džesi, dodavši da je njegova kompanija već pokazala otpornost tokom raznih kriza, uključujući pandemiju.
– Često smo u stanju bolje prebroditi izazovna razdoblja od drugih – rekao je te dodai: “Optimističan sam da bi se to moglo ponoviti.”
“Impresivan potez”
Premještanje proizvodnje iPhonea u Indiju “impresivan je potez”, izjavio je Patrik Murhed, direktor kompanije Moor Insights & Strategy.
– To je značajan zaokret u odnosu na ono što je Kuk govorio prije nekoliko godina, kada je tvrdio da samo Kina može proizvoditi iPhone – rekao je Murhed.
– Apple još mora pokazati mnogo konkretnih rezultata, ali ovo je prilično dobar početak – dodao je.
Amazon također radi na povećanju otpornosti u suočavanju s mogućim trgovinskim šokovima. Kompanija je navela da diversifikuje svoje dobavljače, a Endi Džesi je istakao da je Amazon dobro pozicioniran zahvaljujući svojoj veličini i ulozi u opskrbi osnovnim potrepštinama.
Za sada, carinski poremećaji nisu negativno utjecali na prodaju. Naprotiv, neki rukovodioci smatraju da su čak imali koristi jer su kupci počeli stvarati zalihe.
Ukupna prodaja u prva tri mjeseca 2025. porasla je za 9 posto, na 144,5 milijardi eura, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je dobit porasla za više od 60 posto, na oko 15,8 milijardi eura.
