Prošlog petka, 23. maja, Kantonalni zavod za javno zdravstvo Sarajevo proglasio je epidemiju leptospiroze – zarazne bolesti čiji je glavni prenosilac štakor. Do sada je registrovano 26 slučajeva, a stručnjaci upozoravaju da je to vjerovatno tek početak.
Ova zdravstvena kriza odjeknula je i izvan granica Bosne i Hercegovine, izazvavši pažnju svjetskih medija. Britanski BBC vijest je propratio ironičnim naslovom o “Godini štakora u Sarajevu”, oslanjajući se na kineski horoskop i neslavnu 2020. godinu. No ironija britanskih novinara samo je preslikavanje gorčine s kojom građani Sarajeva već godinama promatraju stanje svog grada.
Ova situacija nije došla iznenada. Već godinama upozorava se na pogoršanje komunalne higijene u Sarajevu. Prepunjeni kontejneri, ilegalne deponije, uginule životinje na javnim površinama i sve veća prisutnost glodavaca nisu od jučer.
Oni su rezultat sistematskog propusta u funkcionisanju javnih službi. Umjesto rješavanja problema, nadležni su se bavili prebacivanjem odgovornosti, a građani su ostali zarobljeni u prostoru gdje se glodavci osjećaju kao kod kuće, a ljudi sve manje.
Ministar zdravstva KS Enis Hasanović nazvao je situaciju “komunalnom krizom”. I s pravom. Leptospiroza, iako infektivna bolest, u ovom kontekstu nije prodrla zbog pandemijskih okolnosti, već zbog hroničnog kolapsa gradskih servisa. Pitanje je: zašto je tek sada proglašena epidemija, kada su upozorenja dolazila s terena već mjesecima unazad?
Građani su društvene mreže pretvorili u galeriju horora, objavljujući snimke štakora koji plivaju Miljackom i fotografije uginulih životinja na dječjim igralištima. Odgovor vlasti bio je – zakašnjelo proljetno čišćenje.
Sebija Izetbegović, bivša direktorica KCUS-a i sadašnja zastupnica u Skupštini KS, upozorila je na mogućnost pojave i hantavirusa – još jedne bolesti povezane s glodavcima.
Iako se često njene izjave posmatraju kroz političku prizmu, ovo upozorenje ne treba olako shvatiti. Sarajevo je danas grad u kojem je postalo realno strahovati ne samo od ekonomske nesigurnosti i političke nestabilnosti, već i od bolesti koje su u drugim metropolama davno pod kontrolom.
U moru izjava, mjera i obećanja, ono što najviše zabrinjava je nedostatak odgovornosti. Niko od zvaničnika ne priznaje direktan propust. Niko ne daje ostavku. Kao i uvijek, kriv je “sistem”. A sistem, znamo, nema lice. Ima posljedice.
Privremeni sanitarni zahvati, angažovanje dodatnih radnika i upotreba dezinfekcionih sredstava neće riješiti korijen problema. Potrebna je sveobuhvatna reforma komunalnih službi, trajna strategija deratizacije i transparentna odgovornost onih koji nisu radili svoj posao. Također, građani moraju biti uključeni – kroz edukaciju, ali i kroz mehanizme za prijavljivanje i nadzor.
Epidemija leptospiroze u Sarajevu nije samo zdravstveni problem – to je dijagnoza cijelog sistema. Ako vlasti ne budu imale snage suočiti se sa sopstvenim propustima, možemo očekivati da “Godina štakora” postane nova normalnost. I to ne samo u kalendaru, već u svakodnevici grada koji sve više podsjeća na distopiju, a sve manje na glavni grad jedne evropske zemlje.
Dok se vlast i dalje bavi kriznim PR-om, a građani se navikavaju na svakodnevni rizik, jedno je sigurno – štakori ne čekaju izbore. Oni već osvajaju Sarajevo.
The post BBC piše o najezdi glodara u glavnom gradu BiH: Glavni grad ili glodavi grad? appeared first on DVOGLED.
