Leptospiroza, akutna infektivna bakterijska bolest koja pripada grupi zoonoza – jer od nje obolijevaju i ljudi i životinje – bila je tema jutrošnje emisije “Novi dan”.Gosti su bili prof. dr Nina Rodić Vukmir, načelnica Službe za epidemiologiju u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, i prof. dr Šukrija Zvizdić, virusolog i profesor emeritus medicinske mikrobiologije.
Prof. dr Nina Rodić Vukmir istakla je da je leptospiroza bila prisutna i tokom 2023. godine. Navela je da epidemiološka situacija koja je registrovana u Kantonu Sarajevo može da se pojavi i u drugim gradovima, ukoliko se ne budu primjenjivale potrebne mjere.Profesionalna bolest
“Urađena je deratizacija u RS. Pozitivan primjer je tamo gdje je urađena – da neće biti izbijanja leptospiroze. Leptospiroza se opisuje kao profesionalna bolest. Neizvršavanje deratizacije je uzrok epidemijskog javljanja. Leptospiroza se nekada zvala bolest svinjara. Psi prenose leptospirozu na svoje vlasnike. Dakle, glodari nisu jedini izvor zaraze. Najviše slučajeva u Banjaluci, Doboju, Foči…”, rekla je Rodić Vukmir.Prof. dr Šukrija Zvizdić kazao je da je poražavajuće da u 21. vijeku u Kantonu Sarajevo dolazi do pojave leptospiroze i da se dešava obaranje tendera za deratizaciju.
“Kod glodara se ta bakterija nalazi u prirodnom staništu. Ukoliko nemate deratizaciju za proljeće i jesen, onda normalno da omogućavate da se namnože. U određenom vremenskom periodu dolazi do eksplozije te populacije. Nigdje u svijetu ne postoji tendencija da se broj glodara svede na nulu. Oni imaju svoje biološko mjesto. Priroda ih je stavila na mjesto da bi imali određenu funkciju. Čovjek taj broj mora da drži pod kontrolom”, rekao je Zvizdić.Podsjetio je da se leptospiroza javljala i prije rata, te da su postojali pojedinačni slučajevi, ali da je neprihvatljivo da se u 21. vijeku zbog higijene grada pojavi epidemija,piše N1
Bolest u svijetu iskorijenjena
“Nije ugodno da se javlja jedna epidemija koja govori o stanju higijene našeg grada. Bolest je u svijetu iskorijenjena. Bojim se da ovi naši glodari iz KS, oni ne poznaju granica, počnu zbog pojačane deratizacije i smanjenja hrane krenuti prema drugim gradovima. Bojim se da se zaraza ne krene širiti. Nadležni moraju preduzeti određene mjere”, upozorio Istakao je i značaj veterinarske struke: “Veterinarska struka mora da brine o zdravlju ljudi. Imaju jako bitnu kariku u zaštiti ljudi. Ukoliko vidimo dva miša, od njih i njihovih potomaka, za 18 mjeseci imat ćemo jedan milion miševa. Normalno da svi ne prežive.”
