“Hantavirus je virus koji nosi od prilike 10% glodara u urbanim sredinama gdje još imamo i smeća itd. Znači, 10% od tih glodara nosi hantavirus. Hantavirus se prenosi zrakom, mnogo je opasniji”, upozorila je u Novom danu Senija Selimović, ekspertica za zoonoze.
Selimović je iznijela i računicu koliko teoretski ima glodara u Sarajevu, a podaci su zabrinjavajući.
“U urbanim sredinama, po pravilima svjetske zdravstvene organizacije, broj glodara ne smije da iznosi više od 20 do 30 glodara po hektaru. Ako je uspješna i redovna deratizacija, ako funkcioniše odvoz smeća itd. Znači, 20 do 30 glodara po hektaru. Mi imamo u Sarajevu jednu površinu od nekih 140-150 km2 urbanog prostora. Ako deratizacija nije rađena dvije godine, pa makar parcijalno, možemo proračunati koliki je broj glodara. To bi u ovom slučaju trebalo da znači 1,5 do 2 miliona glodara u urbanom području Sarajeva”, navela je.
Šta je hanta virus?
Hantavirus je grupa virusa koji se prenose sa glodara na ljude, najčešće putem udisanja aerosola kontaminiranih izlučevinama zaraženih glodara (urina, fecesa i pljuvačke). U Evropi, uključujući Bosnu i Hercegovinu, najčešće su prisutni Puumala virus (PUUV) i Dobrava-Belgrade virus (DOBV), koji mogu izazvati hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HFRS), navodi Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti.
Simptomi hanta virusa i liječenje
Početni simptomi uključuju visoku temperaturu, glavobolju, bolove u leđima i stomaku, mučninu i povraćanje. U kasnijim fazama mogu se javiti smanjenje mokrenja, nizak krvni pritisak, bubrežna insuficijencija i krvarenje, navodi medicinski portal MSD.
Ne postoji specifičan antivirusni lijek za hantavirusne infekcije. Terapija je uglavnom simptomatska i uključuje održavanje ravnoteže tečnosti i elektrolita, kontrolu krvnog pritiska i, u težim slučajevima, dijalizu.
Prenos virusa
Virus se prenosi udisanjem aerosola kontaminiranih izlučevinama zaraženih glodara (npr. urina, izmeta) i direktnim kontaktom s izlučevinama glodara ili ujedom glodara.
Hanta virus u BiH
Bosna i Hercegovina je prepoznata kao endemsko područje za hantavirusne infekcije, s dokumentovanim epidemijama i sporadičnim slučajevima tokom posljednjih decenija. O ovome je pisao i Odjel epidemiologije i infekcije Univerziteta Cambridge. U analizi se navodi da je hanta virus u BiH prisutan više od 60 godina, kao i u ostalim dijelovima Evrope.
Prisutni serotipovi hantavirusa u BiH
U BiH su identifikovana najmanje tri različita serotipa hantavirusa koji uzrokuju hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS).
Puumala virus (PUUV): najčešći serotip, uzrokuje blaže oblike bolesti. Dobrava-Belgrade virus (DOBV): povezan s težim kliničkim slikama i višom stopom smrtnosti. Neidentifikovani serotipovi: prisutni u značajnom procentu slučajeva, što ukazuje na potrebu za daljim istraživanjima.
Prvi slučajevi hanta virusa
Hanta virus zabilježen je najaprije u Skandinaviji, a prvi slučaj van ovog područja utvrđen je u Bosni i Hercegovini 1952. godine u vojnom kampu u Fojnici. Tokom rata u BiH bilo je više od 300 pacijenata, uglavnom vojnika koji su hospitalizovani.
Prevencija
S obzirom na endemsku prirodu hantavirusnih infekcija u BiH, preporučuje se: Izbjegavanje kontakta s glodarima i njihovim izlučevinama.
Održavanje higijene u domaćinstvima, posebno u ruralnim područjima.
Korištenje zaštitne opreme prilikom čišćenja potencijalno kontaminiranih prostora.
Edukacija rizičnih grupa o načinima prijenosa i prevencije infekcije.
Posebne rizične grupe su poljoprivrednici i šumski radnici te osobe koje borave ili rade u ruralnim i šumskim područjima, navodi ECDC, prenosi N1.