Ono što Vlada neće moći kontrolisati jeste povećanje cijena potrošačima, upozorava naš suradnik, profesor Ekonomskog fakulteta u Zenici
–
MINIMALAC Od oko 550.000 zaposlenih u Federaciji BiH više od polovine njih svoj dohodak zarađuje u tradicionalno radničkim djelatnostima: poljoprivredi, rudarstvu, prerađivačkoj industriji, građevinarstvu, trgovini, prevozu i ugostiteljstvu. Na zemlji i pod zemljom, u tvorničkim halama, na građevinskim skelama, za volanom i kasom, oko kuhinjskog i gostioničkog stola. Prosječna neto plaća u tim djelatnostima je 1.180 KM, što je za oko 18% manje od 1.415 KM federalnog prosjeka iz oktobra prošle godine.
Radnici svojom platom mogu priuštiti malo više od trećine sindikalne potrošačke korpe vrijedne 3.060 KM. Postavlja se logično pitanje: kako radnička domaćinstva (pre)žive? Nevoljko zanemaruju dio higijene i zdravlja, odriču se obrazovanja i kulture, odjeće i obuće, a nerijetko se štedi i na prehrani. Uz domaću radinost i proizvodnju hrane u sklopu domaćinstva, ali i stezanje kaiša, nekako se pregura u naredni mjesec. Ipak, veliki broj ne uspijeva sastaviti kraj s krajem, jer pri stopi siromaštva od 17% svaki šesti stanovnik u Bosni i Hercegovini živi u teškoj neimaštini.
