Nakon što su 25. juna ove godine na javnoj raspravi izneseni zaključci presude Velikog vijeća kojom je odbačena tužba Slavena Kovačevića protiv Bosne i Hercegovine, Evropski sud za ljudska prava objavio je kompletan pisani tekst u kojem je navedeno da je apelant prekršio granicu dopuštene kritike i pokazao nepoštovanje prema Sudu, saopćeno je.
Slaven Kovačević se žalio da su izborna pravila za Dom naroda i Predsjedništva BiH diskriminatorna jer mu zbog etničke pripadnosti i mjesta prebivališta nisu omogućila da glasa za kandidate po svom izboru na izborima 2022. godine.
U vezi s Predsjedništvom, Sud je zaključio da nije dokazano da je Kovačević bio žrtva diskriminacije jer su birači iz oba entiteta jednako zastupljeni i jednako spriječeni da glasaju izvan svog entiteta, navedeno je u presudi.
Većinom glasova, Sud je utvrdio da je Kovačević tokom postupka iznio neosnovane i uvredljive optužbe na račun sudija, bivšeg predsjednika Suda, agenata vlade BiH i visokog predstavnika. Time je, prema Sudu, prešao granicu dopuštene kritike i pokazao nepoštovanje prema instituciji kojoj se obratio.
Sud je prihvatio prigovor vlade na prihvatljivost podneska smatrajući da je podnosilac zloupotrijebio pravo podnošenja zahtjeva i da nije imao status oštećenog.
Posebno je utvrđeno da su zahtjevi podnosioca imali za cilj izmjenu ustavne i izborne strukture Bosne i Hercegovine – navodno u općem javnom interesu – a ne zaštitu njegovih individualnih prava zajamčenih konvencijom i njenim protokolima.
Sud je naglasio da izborni sistem u BiH proizlazi iz Dejtonskog mirovnog sporazuma i da reflektuje entitetsku strukturu. Nejednakosti koje je isticao nisu se odnosile na njega lično niti je dokazao konkretan negativan efekat na njegovo pravo glasa.
Većinom glasova sudija, Sud je ocijenio i da Kovačević nije dokazao da je diskriminisan lično. Njegova žalba je u suštini bila zahtjev za promjenu izbornog i ustavnog sistema BiH u cjelini – uvođenje jedinstvene izborne jedinice, a ne zaštita individualnih prava.
U zaključku je navedeno da je aplikacija odbačena kao nedopuštena jer je došlo do zloupotrebe prava na individualnu aplikaciju, kao i da podnosilac nije imao status žrtve diskriminacije.
Ranijom presudom je Evropski sud za ljudska prava odlučio da je Bosna i Hercegovina prekršila zabranu diskriminacije iz Evropske konvencije o ljudskim pravima.
Krajem augusta 2022. godine, Slaven Kovačević je podnio apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava u kojoj je objasnio da zbog kombinacije teritorijalnih i etničkih kriterija, koji se primjenjuju na Dom naroda Parlamenta BiH i Predsjedništvo BiH, nije mogao glasati za kandidate po svom izboru.
On je u obrazloženju naveo da za člana Predsjedništva iz reda Srba mogu glasati samo građani s prebivalištem u Republici Srpskoj, dok su narodi u Federaciji ograničeni na izbor Bošnjaka i Hrvata te da se građani iz reda Ostalih ne mogu ni kandidovati.
Nakon godinu dana odlučivanja, Sud je utvrdio da trenutni politički sistem daje prednost etničkoj zastupljenosti u odnosu na političke, ekonomske, društvene, filozofske i druge faktore, što pojačava etničke podjele u zemlji i potkopava demokratski karakter izbora.
Konstitutivni narodi očigledno uživaju povlašten položaj u sadašnjem sistemu, navedeno je u ranijoj presudi, saopćio je BIRN.
