Meteorolozi upozoravaju da će zima 2025./2026. u Europi biti pod snažnim utjecajem klimatskog fenomena La Niña, koji se ove godine u potpunosti razvio i nastavlja jačati. Riječ je o hladnoj fazi u tropskom Tihom oceanu koja mijenja globalne obrasce vjetra, tlaka i oborina – a posredno utječe i na europske zime.
Dok će sjever Sjedinjenih Država i Kanada imati iznadprosječne snježne padaline, Europa će, prema najnovijim modelima ECMWF-a i UKMO-a, ove zime vjerojatno imati manje snijega nego uobičajeno.
Hladan oceanski zrak iz Pacifika ne utječe izravno na europsku klimu, ali preko promjena u cirkulaciji zraka i mlazne struje ipak oblikuje zimske sustave nad kontinentom.
Prema podacima Europskog centra za srednjoročne prognoze (ECMWF), očekuje se da će većina Europe imati ispodprosječne snježne oborine tijekom prosinca, siječnja i veljače.
Snijeg bi mogao biti rjeđi u nizinama središnje i južne Europe, dok se više oborina očekuje u sjevernim dijelovima kontinenta – posebno u Skandinaviji, Škotskoj i na Islandu.
U prosincu se prognozira spor početak zime, uz dugotrajne suhe periode i više sunca nego inače. Siječanj bi mogao donijeti više padalina u središnjoj Europi, ali temperature će, prema modelima, ostati previsoke za stvaranje stabilnog snježnog pokrivača.
Veljača i ožujak pak donose povratak zapadnih vjetrova i blažih uvjeta, što znači – manje snijega, ali i veći rizik od toplinskih anomalija, piše Severe Weather.
Meteorolozi naglašavaju da manje snijega ne znači i bez snijega. Kontinentalna Europa i Alpe i dalje bi trebale povremeno bilježiti intenzivne snježne fronte, osobito kada se hladni sjeverni zrak sudari s toplim atlantskim sustavima.
No, takvi će događaji biti kraćeg trajanja i vremenski ograničeni, bez dugotrajnog snježnog pokrivača kakav se bilježio u prošlim godinama.
Ako se predviđanja potvrde, zima 2025./2026. mogla bi biti još jedna u nizu toplijih i sušnijih za Europu, s povremenim hladnim prodorima i snijegom u višim područjima, ali rijetkim zimskim scenarijima u nizinama, prenosi Novi.
