Osim razvojne komponente, ovogodišnji federalni proračun ima i znatan broj stavki usmjerenih na podršku i pomoć najranjivijim kategorijama stanovnika, od zapošljavanja do isplate mjesečnih i jednokratnih oblika financijske podrške, a pritom veliko zanimanje izaziva i tematika koja se odnosi na rast mirovina. Kao što je poznato, u prijedlogu proračuna osiguran je porast veći od 300 milijuna maraka za tu namjenu, a što pak otvara mogućnost dodatnog rasta mirovina, ali i isplate jednokratnih novčanih potpora umirovljenicima, piše Večernji list BiH.
U smislu mirovina, prema izvorima Večernjeg lista, povećanje koje se očekuje u travnju moglo bi, prema procjenama, biti praćeno i promjenom zakonskog rješenja, što bi omogućilo da u formuli izračuna budu i drugi parametri. No, sve su to neslužbene informacije i procjene oko kojih se još uvijek vode rasprave. Sve dok ne bude službenih informacija o visini i načinu obračuna usklađivanja, odnosno rasta mirovina, treba naglasiti kako u proračunu u ovoj godini povećanje za umirovljenike iznosi 337 milijuna KM za redovitu isplatu mirovina, uz zakonsko usklađivanje, čime se osigurava da njihovi prihodi prate rast troškova života.
Federalni premijer Nermin Nikšić, nakon održane sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća, govorio je i o tematici mirovina te je potvrdio kako Vlada pred sobom ima posebne izazove, a to je pitanje standarda umirovljenika i rješavanje statusa umirovljenika. Potvrdio je tom prilikom da će se tražiti odgovor na pitanje mogu li se kroz osiguranje dodatnih sredstava mirovine povećati ili barem uplatiti jedna ili dvije značajnije jednokratne podrške. U tom kontekstu naveo je, potvrđujući pisanje Večernjeg lista, kako postoji radna skupina koja radi na zakonskom rješenju o mirovinskom i invalidskom osiguranju te kako će se vidjeti ishod tih aktivnosti, odnosno kako će se navedeno pitanje uklopiti u zakonska rješenja.
Podsjećamo, Upravni odbor Federalnog zavoda za MIO u travnju prošle godine donio je odluku kojom su se mirovine povećale za ukupno 6,55 posto, s primjenom od 1. siječnja. Koliki će postotak biti ovoga travnja, tek treba vidjeti.
Mirovine se usklađuju 15. travnja svake godine tako što se usklađivanje vrši u visini zbroja 50% postotka porasta potrošačkih cijena i 50% postotka porasta bruto domaćeg proizvoda u Federaciji u prethodnoj godini, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, osim mirovina ostvarenih u godini u kojoj se vrši usklađivanje, a najviše do stope rasta bruto domaćeg proizvoda u prethodnoj godini. Postotak rasta još je uvijek nepoznanica, no valja podsjetiti kako je prošle godine postotak usklađivanja iznosio 6,55. Najniža mirovina za prosinac iznosila je 573,53 KM, zajamčena 684,48 KM, a najviša 2867,65 KM. Prosječna mirovina korisnika samostalne mirovine, a na isplati za prosinac bio je 369.371 korisnik, iznosi 724,64 KM.
Poboljšanje standarda
Naravno, ne treba zaboraviti ni kako rast minimalne plaće vodi i većim iznosima doprinosa koji se koriste za jačanje standarda umirovljeničke populacije. Nikšić je u tom smislu na Facebook profilu objavio i kako su učinci odluke Vlade FBiH o povećanju minimalne plaće na 1000 KM, 468 milijuna KM doprinosa.
– Želim još jednom potvrditi i ponoviti da ni jedna marka ne ide u proračun Federacije za bilo koji oblik javne potrošnje. Sredstva od 256 milijuna KM obojena su imenom i prezimenom, sredstva Fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja i mogu se koristiti samo za isplatu mirovina i poboljšanje standarda umirovljenika – naglasio je Nikšić.
Nadalje, dodao je kako su 183 milijuna KM sredstva koja pripadaju zdravstvenom osiguranju. Od 183 milijuna, 10,2 posto ide u Fond solidarnosti Federacije, ostalo ostaje županijama. Zatim, kako je i najavljivano, Vlada je novim proračunom planirala 100 milijuna KM koje će ići za refundaciju i subvencije doprinosa u vezi s odlukom o minimalnoj plaći putem Zavoda za zapošljavanje, piše Večernji list BiH.
