Dok smo obilježavali Međunarodni dan ljudskih prava 10. decembra, podsjetili smo se na globalnu predanost očuvanju dostojanstva i prava svake osobe, kao što je navedeno u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima. Ključan dio ovog okvira je zaštita temeljnih sloboda, uključujući slobodu medija.
Prije pet godina u Londonu je osnovana Koalicija za slobodu medija (MFC) na Globalnoj konferenciji o slobodi medija. Obilježavanje ove obljetnice prilika je ne samo za podsjećanje o postignućima MFC-a, već i za obnovu zajedničke predanosti zaštiti slobode medija—temelja demokracije. Nažalost, to vrijedi i za Bosnu i Hercegovinu, gdje je sloboda medija sve više ugrožena.
Sloboda medija nije luksuz; ona je žila kucavica demokracije i civilnog društva. Slobodni mediji informiraju građane, osnažuju ih za sudjelovanje u javnim raspravama i omogućuju im donošenje informiranih odluka na izborima. Otkrivaju zloupotrebe, ukazuju na korupciju i pozivaju na odgovornost nosioce vlasti.
Utjecaj nezavisnih medija nadilazi politiku. U gospodarskoj sferi oni grade povjerenje, smanjuju asimetrije informacija i potiču rast. Europska komisija je identificirala slobodu medija kao ključni prioritet za pristupanje Bosne i Hercegovine EU. Međutim, u svom najnovijem izvještaju Komisija je navela da nema napretka u ovom području.
Kako bi mediji napredovali, moraju biti zaštićeni od političkog uplitanja i oslobođeni financijskih pritisaka. Novinari moraju moći raditi bez straha od zastrašivanja, nasilja ili odmazde. Pluralizam u medijima osigurava da se čuju svi glasovi, uključujući glasove manjina. Ova načela nisu pregovaračka; ona su temelj živahnog društva.
Pad slobode medija u Bosni i Hercegovini je alarmantan. Zemlja je pala s 64. na 81. mjesto na Indeksu slobode medija za 2024. godinu, što je upozoravajući znak. Političari otvoreno napadaju novinare, regulatorna tijela za medije suočavaju se s neprimjerenim pritiscima, a restriktivni zakoni guše kritičko novinarstvo.
Primjer tomu je ponovno kriminaliziranje klevete u Republici Srpskoj, usvojeno u julu 2023. godine. Ovaj zakon, prikriven kao regulacija, kažnjava novinare visokim novčanim kaznama i potiče autocenzuru. Predloženi zakoni o “lažnim vijestima” u Sarajevskom kantonu predstavljaju sličnu prijetnju. Iako je nacrt zakona o “stranim agentima” u Republici Srpskoj povučen u maju 2024. godine, on je naglasio neprijateljsko okruženje s kojim se novinari suočavaju.
Nasilje nad novinarima ostaje rašireno. Prijetnje i zastrašivanja, zajedno s izostankom odgovornosti za neka od ovih kaznenih djela, dodatno potkopavaju povjerenje u sustav. Financijski kolaps Radiotelevizije Bosne i Hercegovine (nacionalnog javnog servisa), uz političko uplitanje u regionalne medije, samo pogoršava krizu. Nedostatak transparentnosti u vlasništvu medija dodatno stvara plodno tlo za propagandu i manipulaciju.
Solidarni smo s novinarima i medijskim radnicima u BiH te im odajemo priznanje i ohrabrujemo njihove napore da proizvode visokokvalitetno novinarstvo o važnim pitanjima, kako bi građani dobivali informacije kojima mogu vjerovati.
MFC stoji kao svjetionik nade u borbi za slobodu medija. S 51 članicom na šest kontinenata, koalicija radi na zaštiti novinara i očuvanju slobode medija diljem svijeta. Njegova Globalna obveza obvezuje članice na konkretne akcije protiv kršenja slobode medija, nudeći plan za reformu.
Alati MFC-a su raznoliki i utjecajni:
Zagovaranje: Isticanjem slučajeva od značaja, poput izjave iz oktobra 2023. godine o Bosni i Hercegovini, MFC privlači globalnu pozornost na pogoršanje uvjeta u medijima.
Mreže ambasada: Koordinacija zajedničkih akcija, uključujući izjave, diplomatske intervencije i financijsku podršku medijskim organizacijama, jača napore na terenu.
Pravne reforme: Panel pravnih stručnjaka na visokom nivou za slobodu medija pruža neprocjenjive smjernice o zakonodavstvu koje štite novinare i promiču slobodu medija.
Globalni fond za obranu medija: Kroz ovu inicijativu članice MFC-a od 2020. godine podržale su više od 120 projekata diljem svijeta, uključujući pravnu pomoć novinarima i financiranje istraga zločina nad njima.
Bosna i Hercegovina bi mogla uvelike profitirati od pridruživanja MFC-u u budućnosti, koristeći njegove resurse, stručnost i diplomatske mreže. Međutim, kako bi se radilo na izgledu za članstvo u MFC-u, BiH i oba njena entiteta moraju preuzeti odgovornost za poboljšanje stanja slobode medija u skladu s njihovim međunarodnim obvezama u području ljudskih prava i obvezama prema slobodi medija koje su preuzele sve članice MFC-a.
MFC je spreman surađivati s Bosnom i Hercegovinom, koristeći stručnost pravnih stručnjaka koji su dio panela na visokoj razini, kao i savjetodavnu mrežu, kako bi se osiguralo da relevantno zakonodavstvo i domaće mjere vezane uz slobodu medija i sigurnost novinara budu u skladu s međunarodnim standardima.
Zakoni koji guše slobodu izražavanja moraju se ukinuti. Transparentnost u vlasništvu medija nije nešto o čemu se pregovara. Javni servisi moraju biti adekvatno financirani i zaštićeni od političkog uplitanja. Najvažnije, napadi na novinare moraju biti istraženi, procesuirani i nedvosmisleno osuđeni od svih sektora društva, bez obzira na političku pripadnost.
Sloboda medija nije pasivan ideal; ona zahtijeva stalni napor. Bez nje, demokracija propada, korupcija buja, a građani ostaju bez glasa. Bosna i Hercegovina mora odgovoriti na ovaj izazov—ne samo radi ispunjavanja kriterija za članstvo u EU, već i zbog budućnosti svoje demokracije i prava svojih građana.
