Liječenje obično uključuje antibiotike (ako je bakterijskog porijekla), antivirusne lijekove, tekućinu i odmor. U težim slučajevima može biti potrebna hospitalizacija i primjena kisika. Osoba s virusnom upalom pluća zarazna je sve dok joj tjelesna temperatura ne padne i ne stabilizira se nekoliko dana na normalnim vrijednostima. Kod bakterijske upale osoba je zarazna dok ne uzima antibiotik barem dva dana i dok joj se ne normalizira temperatura.
Simptomi
Simptomi obostrane upale pluća isti su kao kod upale pluća na jednom plućnom krilu.
Početak može biti iznenadan, pojavljuje se u roku od 48 sati praćen kašljem sa sluzi. Gusta sluz je žuta, zelena ili smeđa, a ponekad i krvava.
Jedan od prvih i zabrinjavajućih znakova upale pluća može se uočiti u disanju, koje postaje otežano, odnosno napornije te se opisuje kao “brzo i plitko”. Ponekad bi mogli ostati bez daha, čak i tokom odmora. Također možete osjetiti bol u prsima, koja se pogoršava pri disanju ili kašljanju.
Drugi uobičajeni znakovi mogu uključivati ubrzan rad srca, visoku temperaturu, znojenje i drhtanje, gubitak apetita i opći osjećaj da vam je loše.
Rjeđi simptomi su glavobolje, umor, mučnina, povraćanje, teško disanje, bol u zglobovima i mišićima, kao i zbunjenost te dezorijentacija.
Svima koji imaju znakove upale pluća savjetuje se posjetiti ljekara. Međutim, ako počnete kašljati krv ili imate izražene poteškoće u disanju, najbolje je potražiti hitnu pomoć.
Ko je u opasnosti
Oni koji su najviše izloženi riziku su:
novorođenčad i vrlo mala djeca,
starije osobe,
pušači,
osobe s drugim zdravstvenim stanjima kao što su astma, cistična fibroza, bolesti srca, bubrega ili jetre
Komplikacije upale pluća
O općem zdravlju, dobi i vrsti te stepenu upale pluća ovisi hoće li osoba razviti ozbiljne ili smrtonosne komplikacije:
Bakterije u krvotoku – upala pluća može biti opasna po život kad upala ispuni alveole u plućima i otežava disanje. U nekim slučajevima zaraza se može proširiti na krvotok i druge organe.
Nakupljanje tekućine i upala oko plućnih krila – ponekad se tekućina nakuplja između tanke, prozirne membrane (pleure) koja prekriva pluća i membrane koja ovija unutarnju površinu prsnog koša (pleuralni izljev). Normalno, pleura je glatka te omogućava da pluća lagano klize po plućnom košu prilikom udisaja i izdisaja. Ali kad se pleura oko pluća upali, može se nakupiti tekućina i doći do sveopće upale.
Apsces pluća – šupljina koja sadrži gnoj (apsces) koji se stvara u području zahvaćenom upalom pluća također je potencijalna komplikacija.
Akutni respiratorni distres sindrom (ARDS) – upala pluća zahvaća uglavnom cijelo područje oba plućna krila pa je disanje otežano, a tijelu nedostaje kisik. Podležeća bolest pluća bilo koje vrste, ali naročito KOPB povisuju rizik za nastanak ARDS-a, prenosi Raport.
