Svjetska ekonomija porast će ove godine za 3,2 posto, stoji u jesenskim prognozama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). To je za 0,2 postotna boda viša prognoza nego u julu. Slična ekonomska aktivnost od 3,1 posto očekuje se i u idućoj godini. Ocjena je MMF-a da bi utjecaj američkih carina na svjetsku ekonomiju ove godine ipak mogao biti manji nego što se očekivalo.
Visoki dohodak
Kuda ide globalna ekonomija i gdje je BiH u toj priči, pitali smo uglednog ekonomskog stručnjaka, prof. Vjekoslava Domljana.
– Dugoročna stopa BiH je 2,6 posto i ne može se dignuti na šest ili sedam posto, koliko je potrebno BiH da bi smanjila jaz u odnosu na zemlje visokog dohotka i sama postala zemlja visokog dohotka. Primjera radi, Češka je 2019. prestigla Japan po veličini dohotka po stanovniku, Slovenija 2021., Poljska 2024. godine. Dakle, vidi se kako bivše tranzicijske zemlje snažno napreduju i dostižu status zemlje visokog dohotka i članica kluba bogatih zemalja kao što je OECD. BiH nikako da uhvati korak i spada u skupinu evropskih zemalja koje nisu zemlje visokog dohotka i koje, uopće, nemaju strategiju kako se podići na veću stopu rasta i osigurati bolji život za svoje građane – ocjenjuje prof. Domljan za „Dnevni avaz“.
Naglašava da globalna ekonomija usporava zbog više razloga, a prije svega, kaže, radi se o geostrateškim tenzijama, između ostalih, izazvanih i carinama koje su uvele SAD, kao i reakcijom drugih zemalja na to.
Usporeniji rast
– Dakle, dolazi do sužavanja ili, čak, kidanja globalnih lanaca vrijednosti što se održava normalno na ekonomski rast svijeta. Zbog toga se predviđa i nešto usporeniji rast. Međutim, razvijene zemlje su i dalje oko dva posto rasta, što je njihova trenutna stopa, ali se problem posebno odražava na nedovoljno razvijene zemlje i na sve zemlje u smislu porasta zaduženosti, neodmjerenog, nepromišljenog zaduživanja država, a posebice u zemljama u razvoju. Globalno gledano, ukupni dugovi su dostigli 109 posto globalnog BDP-a – govori prof. Domljan te napominje da se to odražava i na BiH u kojoj rastu budžetski deficiti.
Što se tiče MMF-a, njihovi su recepti za BiH, kako kaže, da i dalje vode razboritu fiskalnu politiku, da čuvaju nezavisnost Centralne banke BiH, dok se termin produktivnost spominje samo na jednom mjestu.
Strukturne reforme
– Ključna stvar za BiH su strukturne reforme utemeljene na inovacijama i obukama, dakle na povećanju produktivnosti. Jer, ako ima išta teže za jednu zemlju, to je koncipirati politiku kad joj drastično opada stanovništvo. U takvoj situaciji s jedne strane, a s druge zbog nepovjerenja građana u političare i institucije vrlo je teško koncipirati politiku, a nama je potrebna temeljita reforma usmjerena na rast produktivnosti – podvlači prof. Domljan.
