Pregovori o okončanju rata u Ukrajini su dovedeni u pitanje nakon što je Moskva odbila da iznese obećane uslove za mir prije nego što se sukobljene strane sastanu još jednom u Istanbulu.
Prva runda pregovora održana je dve nedelje ranije, kad je šef ruske delegacije Vladimir Medinski rekao da je Rusija “generalno zadovoljna”, dok je Ukrajina izrazila ogorčenje ruskim “neprihvatljivim zahtevima”, uključujući povlačenje ukrajinskih snaga sa velikih dijelova teritorije te zemlje, podsjeća Blic.
Nakon što je Moskva odbila da iznese uslove za mir uoči nove runde razgovora, Ukrajina je prvo razmatrala da li uopšte da učestvuje. Kijev tvrdi i da je Rusija već primila njihov prijedlog.
Rusija je, s druge strane, rekla da će njena delegacija – predvođena nižim zvaničnikom – ipak otputovati u Istanbul na sastanke, te da se tamo može diskutovati i o ukrajinskim i o ruskim prijedlozima – pod uslovom da ne budu javno objavljeni.
Ubrzo je i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski potvrdio da Ukrajina ide na pregovore u Istanbulu i da ima tri glavna cilja:
Potpuni i bezuslovni prekid vatre
Oslobađanje zatvorenika
Povratak otete djece
“Nezgodna diplomatska situacija”
Kako piše “Vašington post”, zastoj oko uslova doveo je Ukrajinu – koja se oslanja na američku vojnu i obavještajnu pomoć – u nezgodnu diplomatsku situaciju, i Kijev bi mogao da se nađe pod pritiskom SAD da prisustvuje tehničkim pregovorima koje je Rusija predložila, bez da Moskva dostavi svoj dokument unaprijed i odbija da da pristane na bezuslovni prekid vatre.
Tramp je unazad izrazio nezadovoljstvo zbog kašnjenja u pregovorima, a američki zvaničnici su više puta prijetili da će se povući iz posredovanja – što bi na kraju išlo u korist Rusiji.
“Namerna ruska taktika”
Tatjana Stanovaja, saradnica Rusko-evroazijskog centra Karnegi, smatra da je rusko odlaganje predaje uslova namjerna taktika kako bi se izbjegle kritike njihovih stavova prije početka pregovora.
“Izgleda da Moskva namjerava da uskraćuje Ukrajini i njenim evropskim partnerima bilo kakvu priliku da se upoznaju sa dokumentom prije početka sastanka”, rekla je ona u postu na “X”.
Kako je prošle sedmice izvjestio Rojters, među ruskim uslovima za okončanje rata je zahtjev da se zapadni lideri pismeno obavežu da obustave širenje NATO na istok.
Prema “Postu”, takav dogovor je malo verovatan jer NATO ne bi želio da Rusija diktira politiku članstva. Američki izaslanik Kit Kelog je rekao da su ruske zabrinutosti oko širenja NATO-a “opravdane”.
“Za nas, pristupanje Ukrajine NATO nije na stolu”, rekao je on.
“Ako ova obaveza nestane, počinje ofanziva”
Dok pritisak za nastavak pregovora raste, Ukrajina je upozorila da Rusija gomila trupe na granici i da planira dalje napade tokom leta.
Ukrajina je u aprilu izgubila svoj potencijalni ulog na pregovorima – veći deo teritorije u ruskoj Kurskoj oblasti u koju je upala prošlog leta – a sada je suočena sa mogućom velikom ruskom ofanzivom na sjeveroistočni grad Sumi, u istoimenoj pograničnoj oblasti.
Proruski analitičar Sergej Markov sugerisao je da bi neuspjeh potencijalnih pregovora kao i moguće kazne mogli da podstaknu Rusiju da pokrene veliku letnju ofanzivu, piše espreso.
“Možemo da pretpostavimo da je za vrijeme trajanja mirovnih pregovora kojima posreduje Trampov tim Rusija preuzela obavezu da ne pokreće veliku ofanzivu. Ako ta obaveza nestane, počinje ofanziva. Ovo će vjerovatno biti slučaj u bliskoj budućnosti”, naveo je on na “Telegramu”.
