Izmjene zakona, za koje se očekuje da će ih parlament podržati, omogućile bi da se rezervisti pozivaju i u vrijeme mira, a ne samo kada je rat zvanično proglašen, imajući u vidu da Moskva svoj napad na Ukrajinu i dalje naziva “specijalnom vojnom operacijom”…
Rusija priprema teren za slanje oko 2 miliona vojnih rezervista u Ukrajinu u skladu sa novim zakonodavstvom.
Ova promena pravila mogla bi da omogući raspoređivanje ogromnog broja vojnika u trenutku kada je predsjednik Vladimir Putin pod pritiskom da mobiliše nove snage radi obnavljanja i proširenja svojih trupa u Ukrajini, koje trenutno broje oko 700.000 ljudi, prenosi The Telegraph.
Izmjene zakona, za koje se očekuje da će ih parlament podržati, omogućile bi da se rezervisti pozivaju i u vreme mira, a ne samo kada je rat zvanično proglašen, imajući u vidu da Moskva svoj napad na Ukrajinu i dalje naziva “specijalnom vojnom operacijom”.
To bi predsjedniku Rusije omogućilo da izbegne još jedan veoma nepopularan talas mobilizacije, na šta je do sada bio obazriv, pošto je djelimična mobilizacija iz septembra 2022. godine izazvala bjekstvo desetina hiljada ruskih muškaraca iz zemlje.
Aleksej Žuravljov, zamenik predsjednika parlamentarnog odbora za odbranu, rekao je da su 2 miliona rezervista “profesionalci u svom poslu”, ali da su trenutno neiskorišćeni.
“Do sada je bilo moguće koristiti ovaj potencijal samo u periodima ratnog stanja ili mobilizacije. Učestvujemo u veoma stvarnim i obimnim borbenim operacijama u Ukrajini, ali rat zvanično nije proglašen”, izjavio je on.
Dalja izmena zakona omogućila bi i njihovo raspoređivanje u inostranstvu.
Andrej Kartapolov, predsjednik odbora za odbranu ruskog parlamenta, rekao je da bi Putin mogao odlučiti da pošalje rezerviste u ukrajinske sjeveroistočne regione Sumi i Harkov, gde Moskva pokušava da osvoji nove teritorije.
Zakonom je obično zabranjeno slanje ruskih regruta u zone borbenih dejstava. Hiljade njih su poginule tokom ukrajinskog upada u rusku Kursku oblast.
Sam broj vojnika koje je Moskva rasporedila, boreći se zajedno sa hiljadama vojnika poslatih iz Sjeverne Koreje, na kraju je uspio da izbaci kijevske trupe iz zemlje.
Dok Moskva nastavlja da pojačava svoje ratne napore, ruske snage su bombardovale konvoj Ujedinjenih nacija koji je dostavljao humanitarnu pomoć gradu na prvoj liniji fronta na jugu Ukrajine.
Dva kamiona, jasno obilježena oznakama Svetskog programa za hranu (WFP), teško su oštećena u napadu dronom i artiljeriji u Hersonskoj oblasti, ali je celokupno osoblje prošlo nepovređeno, saopštile su UN.
Matijas Šmale, humanitarni koordinator UN za Ukrajinu, nazvao je napad u utorak “potpuno neprihvatljivim”.
“Humanitarni radnici su zaštićeni međunarodnim humanitarnim pravom i nikada ne bi trebalo da budu napadnuti”, rekao je on, nazivajući napad “teškim kršenjem međunarodnog humanitarnog prava i mogao bi se smatrati ratnim zločinom”.
UN su saopštile da su kamioni pokušavali da stignu do zajednice koja mesecima nije primala humanitarnu pomoć zbog pretnje ruskih napada.
Na diplomatskom frontu, Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, otputovaće u Vašington u petak kako bi pokušao da dobije veću podršku Donalda Trampa, dok se frustracija američkog predsjednika Vladimirom Putinom produbljuje.
Rekao je da će razgovarati o PVO i kako da izvrši veći pritisak na Rusiju. Američke rakete dugog dometa “Tomahavk” takođe će biti visoko na dnevnom redu nakon što je Tramp zaprijetio da će ih isporučiti Kijevu ako Putin nastavi da guši svaku nadu u mirovne pregovore, piše espreso.
