Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) u dvorištu Bijele kuće potpisao je kontroverzni “veliki, prelijepi” zakon, čije je usvajanje posljednjih sedmica u SAD diglo prašinu, naročito u Kongresu SAD.
Zakon je nakon brojnih rasprava u Senatu i Predstavničkom domu Kongresa SAD došao i na sto Trampa, a potpisao ga je upravo jučer, na Dan nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država.
Ovim zakonom značajno će se izmijeniti poreski sistem i izdvajanja iz budžeta.
Tramp je najavio kao najveće smanjenje potrošnje u historiji Amerike.
– Najveće smanjenje potrošnje, a ipak ga nećete ni primijetiti. Ljudi su sretni – rekao je Tramp.
Veliki izazovi
Predsjednik SAD istakao je listu mjera uključenih u ogroman zakon za koje smatra da su popularne, izdvajajući, na primjer, proširenje poreznog kredita za djecu i smanjenje poreza na nasljedstvo. Govorio je samo općenito o velikim rezovima u potrošnji na programe poput Medicaida i pomoći u hrani.
Zakon nosi značajne rizike za Republikansku stranku. Procjenjuje se da će zakon uzrokovati povećanje nacionalnog duga za bilione dolara, a smanjenja Medicaida bi mogla ostaviti 11,8 miliona ljudi više bez zdravstvenog osiguranja do 2034. godine, kršeći obećanje Trampa dato ranije ove godine da neće dirati to pravo.
Demokrate u opoziciji su oštro osudile zakon kao potez smanjenja ključnih vladinih programa kako bi se platile poreske olakšice za najbogatije Amerikance. Republikanski zakonodavci koji su se žestoko svađali oko Trampovog zakona na kraju su se ujedinili oko njega, bojeći se političkih posljedica prkosa predsjedniku koji zahtijeva neumornu lojalnost i koji je prijetio kažnjavanjem republikanaca koji se protive zakonu.
Bez glasanja
Mnogi republikanci u Predstavničkom domu naznačili su da neće glasati za verziju zakona koja je na kraju prošla kroz Senat. Na kraju su svi osim dvojice glasali za zakon.
Prijedlog zakona produžava poreske olakšice donesene početkom prvog mandata gospodina Trampa, koje je trebalo da istekne ove godine, a istovremeno dodaje nove koje je Tramp obećao tokom kampanje 2024. godine, po cijeni od 4,5 milijardi dolara. Mnogi ekonomisti procjenjuju da bi najbogatiji Amerikanci mogli imati najizdašnija poreska smanjenja.
